Blog

Što stoji iza uspješnog projekta Paromlina − iskustva i rješenja iz prakse

Predavač: 

Berislav Medić, UPI-2M d.o.o.

Uvod

Projekt obnove zagrebačkog Paromlina danas je jedan od najsloženijih i najsimboličnijih zahvata u području rekonstrukcije industrijske baštine u Hrvatskoj. Na webinaru je detaljno prikazan pregled glavnih inženjerskih i građevinskih izazova s kojima se susreo projektni tim − od analize povijesne strukture do ugradnje suvremenih nosivih elemenata te implementacije modernih građevinskih standarda.

Za one koji žele pogledati cijeli webinar, snimka je dostupna ovdje: Što stoji iza uspješnog projekta Paromlina (YouTube).

Povijest i izazovi konzervatorske obnove

Paromlin je kroz povijest više puta mijenjao namjenu i konstrukciju. Prvotna zgrada iz 19. stoljeća potpuno je nestala zbog požara i degradacije, dok su početkom 20. stoljeća sagrađene nove funkcionalne cjeline − silos, skladišta, transmisija i dodatni objekti. Najvažniji izazov projekta bio je sačuvati preostale dijelove iz različitih građevinskih razdoblja uz minimalne intervencije i maksimalno zadržavanje originalnog materijala.

  • Dio objekata (transmisija, skladišta) bio je značajno oštećen ili urušen.
  • Većina je imala kompleksne kombinacije materijala: drvo, čelik, beton te zidane strukture.
  • Silos Paromlina jedna je od prvih armirano-betonskih konstrukcija u ovom dijelu Europe.

Arhivska dokumentacija i stanje na terenu

Projektni tim imao je sreću pronaći temeljitu i preciznu arhivsku dokumentaciju. Svi elementi koji su nacrtani, na terenu su pronađeni upravo onako kako su izvorno izvedeni, bez odstupanja u dimenzijama. To je znatno olakšalo planiranje pojačanja i rekonstrukcije nosivih elemenata, kao i vjerodostojnu obnovu drvenih i čeličnih konstrukcija.

Metode obnove starih konstrukcija

U projektiranju obnove, vodilo se računa o balansu – što treba sačuvati, gdje je nužna replika, a koji elementi mogu biti interpretirani ili prenamijenjeni. U nekim slučajevima, izvorni elementi nisu mogli biti vraćeni na svoje mjesto, pa su restaurirani i postavljeni u interijeru kao memorija povijesti objekta.

  • Transmisija: Izvorna čelična konstrukcija s drvenim međukatnim konstrukcijama bila je gotovo potpuno uništena. Nova je izvedena kao vjerni oblikovni faksimil, no s modernom prednapetom konstrukcijom.
  • Skladište brašna: U sjevernom dijelu očuvana je izvrsna betonska konstrukcija s vrlo malo potrebnih intervencija. U južnom dijelu izvedena je nova čelična struktura, gdje su zakovice zamijenjene vijcima oblikom identičnima izvornim zakovicama radi autentičnog dojma.
  • Silos: Posebno zahtjevna demontaža ljevaka unutar armirano-betonske opne izvedena je fazno, uz stalnu stabilizaciju same konstrukcije i obnovu oštećenih dijelova opne te rekonstrukciju dijelova u memorijalnoj funkciji.

Pojačanja su najčešće izvedena krutim karbonskim ili ojačanim mortovima (FRCM/CRM) te minimalno betonskim intervencijama u poprečnim smjerovima.

Tehnologija gradnje novog dijela

Novi dio kompleksa zamišljen je kao moderna dogradnja – veći aneks s niskim gabaritima i reflektirajućom staklenom fasadom. Poseban izazov predstavljala je izvedba temeljenja i podruma zbog blizine podzemne vode i ograničenja konvencionalnog iskopa.

  1. Na dijelu kompleksa korišten je proces top-down gradnje: najprije se izvodi dijafragma, nakon čega se ploče i podzemne etaže grade “odozgo prema dolje”. Time se osigurava statika i zaštita od podzemne vode.
  2. Korišteni su armirano-betonski i čelični piloti kao privremeni ili stalni vlačni elementi, čime se sprječavalo podizanje konstrukcije zbog uzgona.
  3. Posebna pažnja pridana je hidroizolaciji sidara i spojeva − rješavanje prodora podzemne vode bio je konstantan inženjerski izazov.

Prednapinjanje ploča izvedeno je u glavnim smjerovima na zahtjevnim rasponima (čak do 20 metara), čime su omogućene velike multifunkcionalne dvorane i fleksibilnost prostora.

Praktične lekcije za buduće projekte

  • Vrijednost detaljne arhivske dokumentacije neprocjenjiva je u projektiranju rekonstrukcija i obnovi sigurnosti strukture.
  • Nerijetko konstrukcije koje su preživjele desetljeća ili potrese potvrđuju bolju kvalitetu od onoga što se može dokazati statičkim proračunima – inženjerska iskustva treba valorizirati jednako temeljito kao i modele.
  • Fleksibilnost i brzo prilagođavanje u fazama gradnje (top-down vs. klasična gradnja, kombinacija pilota i prednapinjanja) osigurali su stabilnost kompleksa i ubrzali gradilišne procese.
  • Konzervatorski pristup “pomoći” povijesnom objektu (umjesto forsirane zamjene), uz jasno razlikovanje stare i nove strukture, rezultira cjelovitijim i dugoročno održivijim rješenjima.

Na primjeru Paromlina tim je uspješno balansirao zahtjeve zaštite, suvremenu funkcionalnost te tehnološku izvedivost, čime se ovaj projekt može smatrati uzornim modelom za kompleksne obnove industrijskih objekata u urbanom okruženju.

Korisni izvori i dodatno usavršavanje

  • Konstrukterstvo – Saznajte više o suvremenim softverskim rješenjima i pristupima u analizi konstrukcija.
  • BIM rješenja – Informirajte se o BIM alatima i kako ih možete primijeniti u sličnim projektima.
  • Održani webinari – Pregledajte snimke drugih edukativnih predavanja iz inženjerske prakse.

Zaključak

Projekt Paromlina ističe vrijednost multidisciplinarnog pristupa, precizne dokumentacije i inovativnog konstruktivnog inženjeringa. Kombinirajući stare i nove tehnologije, poštovanje prema baštini i praktična znanja s gradilišta, pokazano je kako i najzahtjevnije projekte u urbanom kontekstu možemo uspješno realizirati. Lekcije iz Paromlina primjenjive su na brojne slične izazove, bez obzira na veličinu ili tip građevine.

Za još više novosti iz područja obnove i suvremenih tehnologija, kao i edukacija i rješenja za inženjere, posjetite stranicu s najnovijim informacijama.

Želite biti u tijeku s najzanimljivijim rješenjima i edukacijama iz područja građevinskog projektiranja? Pratite naše novosti!


Pogledajte snimku webinara

Zahvaljujemo:

Hvala Berislavu Medić iz tvrtke UPI-2M d.o.o. na odličnom predavanju na našem Rooftop Eventu 2026.

Kontakt:

prof. Berislav Medić, UPI-2M d.o.o.

info@upi-2m.hr, +385 1 5544 592

Podijeli:

Pogledaj još..

Prati nas